Pivarstvo zvuči kao posao iz snova. Pripremiš sladovinu, dodaš kvasac, malo pričekaš i u sljedećem trenutku već nazdravljaš s prijateljima. No, određene greške u procesu mogu sve skupa pretvoriti u pravu noćnu moru. Zbog različitih metoda i varijabli koje postoje u pivarstvu, potrebno je pridržavati se određenih ”zakona” kako bi uvelike smanjili mogućnost pojave problema.
Ovaj se članak prvenstveno odnosi na kućne pivare, ali i za komercijalne pivovare vrijede slična pravila.
Najveći problem u kućnom pivarstvu je svakako nedostatak higijene. Velika većina problema nastaje upravo zbog nedovoljne posvećenosti čišćenju i higijeni općenito. Ako želimo dobiti pivo bez grešaka i bez neželjenih okusa, čistoća nam mora biti prva i glavna na listi prioriteta.
Preporučujemo vam korištenje zasebnog pribora kod čišćenja opreme za pivarstvo, a povrh toga koristite namjenska sredstva za čišćenje i deterdžente bez boje i mirisa.
Primjer inficirane fermentacije.
Pretjerana radoznalost bila je kobna za mačku s devet života, pa se stoga i kućni pivari trebaju naučiti strpljivosti. Pivu treba vremena i prostora za pravilno i uspješno dozrijevanje. Ako se previše miješamo u njegov ritam (pretakanje, prerano flaširanje, otvaranje fermentora, itd.), lako se može desiti da dođe do infekcije. Pivo treba provesti najmanje 2 tjedna u fermentoru i zatim još mjesec dana u bocama da ”stvari sjednu na svoje mjesto”.
Ovo je greška koja se vrlo lako previdi, pa je stoga i jedna od najučestalijih. U idealnim uvjetima, pivo se radi u zatvorenom sustavu koji onemogućuje upliv stranih tijela i minimizira kontakt sladovine i gotovog piva s kisikom. U kućnom pivarstvu situacije je sasvim drugačija i praktički je nemoguće imati zatvoreni sustav. Upravo se zato moramo dodatno potruditi na tom polju i pokušati minimizirati kontakt sladovine i gotovog piva sa zrakom ili kisikom.
Vrenjača često ne pokazuje stvarno stanje fermentacije ili nam čak i ”laže”. Često se vrenjača uopće ne pomiče iako se fermentacija odvija normalnim tijekom. Za ovaj je problem obično kriv slabije brtvljen fermentor koji propušta ugljični dioksid mimo vrenjače. Stoga vam u procesu varenja piva preporučujemo korištenje hidrometra koji vas neće prevariti nego pokazati stvarno stanje fermentacije.
Hidrometar će nam puno pomoći i iznimno je koristan za praćenje fermentacije.
Kvasac je čudesan organizam koji iz šećera stvara alkohol i CO2 te preko 600 raznih komponenti okusa i arome. Kako bi se ta pretvorba uspješno odvila, moramo mu pružiti što idealnije uvjete. Ako koristimo suhi kvasac, potrebno ga je namočiti u toploj vodi (oko 25°C) kakvih 15 minuta prije nego ga ulijemo u sladovinu. Detaljan opis postupka možete pročitati ovdje.
Iako nam nešto viša temperatura fermentacije neće uništiti pivo, kontrola temperature znatno će poboljšati konačne rezultate. Treba pripaziti na temperaturni raspon u kojem kvasac djeluje te na činjenicu da je temperatura u fermentoru kakvih 2 do 4°C viša od temperature prostora.
Svi članki o pravljenju domaćeg piva
Naučite variti odlično pivo uz minimum opreme i oduševite svoje prijatelje! Želite više informacija? Imate kakvo pitanje? Uskoro ćemo organizirati tečaj varenja piva. Ako se želite prijaviti, kliknite ovdje.
